Ako ste ikada naišli na zmiju u prirodi, verovatno ste se zapitali kako da se ponašate u toj situaciji. S obzirom na sve češće susrete sa zmijama, naročito tokom klimatskih promena, važno je da znate kako da reagujete. Evo nekoliko ključnih saveta koji vam mogu pomoći:
Zmije nisu pretnja, ali treba biti oprezan
Zmije, posebno u Srbiji, uglavnom nisu opasne. U prirodi, zmije pomažu u kontroli populacije pacova, koji su znatno opasniji po širenje bolesti. Iako susreti sa zmijama mogu biti uznemirujući, one obično napadaju samo ako se osećaju ugroženo.
Prepoznavanje otrovnica
U Srbiji postoje samo dve vrste otrovnica: šarka i poskok. Ostale zmije nisu otrovne, iako mogu izgledati slično.
- 
Šarka: - 
Ima trouglastu glavu i uski vrat. 
- 
Šare na njenom telu obično su u obliku rombova. 
- 
Otrov šarke nije previše jak, ali može izazvati ozbiljna oštećenja tkiva. Obavezno potražite lekarsku pomoć nakon ujeda. 
 
- 
- 
Poskok (Kamenjarka): - 
Lako je prepoznatljiv po malom rogu na nosu. 
- 
Na leđima ima cik-cak linije ili rombove. 
- 
Poskok je najotrovnija zmija u Evropi, i njen ujed može biti fatalan u roku od dva sata. Ako vas ugrize, odmah potražite pomoć. 
 
- 
Šta da radite ako vas zmija ujede?
- 
Ako ujed nije od otrovnice: - 
Ako ne primetite promene oko mesta ugriza, a osoba se oseća dobro, ujed je verovatno od neotrovne zmije. 
 
- 
- 
Ako ujed dolazi od otrovnice: - 
Pojaviće se oteklina, bol, krvarenje i simptomi trovanja (vrtoglavica, mučnina, šok). U tom slučaju, odmah potražite pomoć. 
 
- 
Prva pomoć u slučaju ujeda:
- 
Imobilizujte ugrizeni deo tela kako biste usporili širenje otrova. 
- 
Podvezivanje: Ako je ujed blizu krvnih sudova, napravite podvez da usporite protok krvi. Nemojte previše stezati. 
- 
Mirujte: Osećajte se sigurno, jer je smanjenje aktivnosti važno za usporavanje širenja otrova. 
- 
Pijenje tečnosti: Pijte vodu, ali izbegavajte alkohol i lekove poput aspirina. 
- 
Nemojte rezati ranu ili sisati otrov jer to može izazvati dodatne komplikacije. 
- 
Topla voda: Ako je ujed na udu, možete uroniti ranu u toplu vodu, što može pomoći u razgradnji otrova. 
Kako se ponašati kada naiđete na zmiju:
- 
Nemojte paničiti: Zmije nisu agresivne. Ako naiđete na zmiju, stanite i sačekajte da se skloni. 
- 
Koristite štap: Ako zmija ne beži, lagano je odgurnite štapom, ali nemojte je udarati. 
- 
Nemojte ubijati zmiju: Zmije su korisne za ekosistem i ne treba ih ubijati iz straha. 
- 
Pripazite na putanju: Ako hodate kroz područje gde ima zmija, kucnite štapom ispred sebe ili šuškajte lišće da biste ih upozorili na svoj dolazak. 
Saveti za prevenciju:
- 
Nosite čizme i dugih nogavica, posebno u područjima gde su zmije česte (stenovita i šumska područja, blizu vode). 
- 
Povedite računa o tome gde hodate, i budite oprezni u rano jutro i kasno popodne kada su zmije aktivnije. 
U zaključku, zmije nisu naš neprijatelj, već korisni deo ekosistema. Iako susreti sa njima mogu izazvati strah, važno je da znamo kako da se ponašamo i reagujemo u slučaju da dođe do susreta sa njima.