Ako ste ikada naišli na zmiju u prirodi, verovatno ste se zapitali kako da se ponašate u toj situaciji. S obzirom na sve češće susrete sa zmijama, naročito tokom klimatskih promena, važno je da znate kako da reagujete. Evo nekoliko ključnih saveta koji vam mogu pomoći:
Zmije nisu pretnja, ali treba biti oprezan
Zmije, posebno u Srbiji, uglavnom nisu opasne. U prirodi, zmije pomažu u kontroli populacije pacova, koji su znatno opasniji po širenje bolesti. Iako susreti sa zmijama mogu biti uznemirujući, one obično napadaju samo ako se osećaju ugroženo.
Prepoznavanje otrovnica
U Srbiji postoje samo dve vrste otrovnica: šarka i poskok. Ostale zmije nisu otrovne, iako mogu izgledati slično.
-
Šarka:
-
Ima trouglastu glavu i uski vrat.
-
Šare na njenom telu obično su u obliku rombova.
-
Otrov šarke nije previše jak, ali može izazvati ozbiljna oštećenja tkiva. Obavezno potražite lekarsku pomoć nakon ujeda.
-
-
Poskok (Kamenjarka):
-
Lako je prepoznatljiv po malom rogu na nosu.
-
Na leđima ima cik-cak linije ili rombove.
-
Poskok je najotrovnija zmija u Evropi, i njen ujed može biti fatalan u roku od dva sata. Ako vas ugrize, odmah potražite pomoć.
-
Šta da radite ako vas zmija ujede?
-
Ako ujed nije od otrovnice:
-
Ako ne primetite promene oko mesta ugriza, a osoba se oseća dobro, ujed je verovatno od neotrovne zmije.
-
-
Ako ujed dolazi od otrovnice:
-
Pojaviće se oteklina, bol, krvarenje i simptomi trovanja (vrtoglavica, mučnina, šok). U tom slučaju, odmah potražite pomoć.
-
Prva pomoć u slučaju ujeda:
-
Imobilizujte ugrizeni deo tela kako biste usporili širenje otrova.
-
Podvezivanje: Ako je ujed blizu krvnih sudova, napravite podvez da usporite protok krvi. Nemojte previše stezati.
-
Mirujte: Osećajte se sigurno, jer je smanjenje aktivnosti važno za usporavanje širenja otrova.
-
Pijenje tečnosti: Pijte vodu, ali izbegavajte alkohol i lekove poput aspirina.
-
Nemojte rezati ranu ili sisati otrov jer to može izazvati dodatne komplikacije.
-
Topla voda: Ako je ujed na udu, možete uroniti ranu u toplu vodu, što može pomoći u razgradnji otrova.
Kako se ponašati kada naiđete na zmiju:
-
Nemojte paničiti: Zmije nisu agresivne. Ako naiđete na zmiju, stanite i sačekajte da se skloni.
-
Koristite štap: Ako zmija ne beži, lagano je odgurnite štapom, ali nemojte je udarati.
-
Nemojte ubijati zmiju: Zmije su korisne za ekosistem i ne treba ih ubijati iz straha.
-
Pripazite na putanju: Ako hodate kroz područje gde ima zmija, kucnite štapom ispred sebe ili šuškajte lišće da biste ih upozorili na svoj dolazak.
Saveti za prevenciju:
-
Nosite čizme i dugih nogavica, posebno u područjima gde su zmije česte (stenovita i šumska područja, blizu vode).
-
Povedite računa o tome gde hodate, i budite oprezni u rano jutro i kasno popodne kada su zmije aktivnije.
U zaključku, zmije nisu naš neprijatelj, već korisni deo ekosistema. Iako susreti sa njima mogu izazvati strah, važno je da znamo kako da se ponašamo i reagujemo u slučaju da dođe do susreta sa njima.